Foto: onlyyouqj/Freepik
Novorođenačka žutica česta je pojava, procjenjuje se da ju dobije čak do 70-80 posto beba. U najvećem broju slučajeva bezopasna je. No, što je s onim manjim postotkom u kojem ipak dođe do komplikacija ili u kojem žutica ukazuje na ozbiljnije zdravstvene probleme?
Roditeljima tada bilirubin postane riječ koju najčešće čuju i spominju, a njegova razina najvažnija stvar na svijetu i sve što žele je da u nalazima njihove bebe on prestane biti povišen. Bilirubin je žučni pigment koji je nusprodukt razgradnje hemoglobina u eritrocitima, a previsoke razine bilirubina mogu dovesti do kernikterusa, odnosno oštećenja mozga kod bebe. Pedijatricu Tatjanu Lesar upitali smo sve što trebate znati o bilirubinu i žutici, njezinim mogućim kompikacijama te pretragama i liječenju.
Koji su simptomi žutice?
Žutica se manifestira žutim obojenjem kože, bjeloočnica i vidljivih sluznica uslijed povišenih vrijednosti bilirubina. U rodilištu se uvijek prati pojava žutice i ocjenjuje njezina težina i uzrok. Ovisno o starosti novorođenčeta i visini bilirubina procjenjuje se potreba za terapijskim snižavanjem bilirubina i daljnjom dijagnostičkom obradom.
Razina bilirubina najčešće se provjerava neinvazivnom metodom transkutanog mjerenja. Ta pretraga izgleda kao mjerenje temperature na čelu. Bebi se prisloni aparat na kožu i izmjeri se razina bilirubina.
Zbog čega novorođenčad dobiva žuticu?
U novorođenčeta žutica je najčešće fiziološka tj. normalna pojava koja nastaje zbog pojačanog stvaranja bilirubina u toj dobi te istovremeno sporije obrade u jetri koja je još nezrela. Javlja se u 50-70 posto donošene novorođenčadi pa čak do 80 posto u nedonoščadi. Kod fiziološke žutice vrijednosti bilirubina su blago povišene, spontano se normaliziraju te nema potrebe za liječenjem. U slučaju sumnje na patološku žuticu obavezno se mjeri bilirubin u serumu i radi se UZV abdomena/jetre. Ovisno o nalazima slijede eventualni dodatni dijagnostički postupci.
Što je patološka žutica?
Novorođenačku žuticu smatramo patološkom ako se javi unutar prva 24 sata, ako traje dulje od 14 dana te ako su vrijednosti bilirubina jako visoke. Veću sklonost patološkoj žutici imaju djeca koja su prijevremeno rođena, male porođajne mase, koja su pretrpjela traumatski porod, kao i djeca majki koje imaju dijabetes. Također nepodudarnost Rh faktora i krvne grupe majke i djeteta dodatni je rizični faktor za patološku žuticu. U slučaju porasta bilirubina do kritičnih vrijednosti primjenjuje se fototerapija (terapija svjetlom), a rijetko i izmjena krvi.
Smiju li bebe koje imaju novorođenačku žuticu sisati?
Ukoliko je žutica prisutna dulje od 10-14 dana radi se o produljenoj žutici. U toj dobi najčešće se radi o laktacijskoj žutici (u djeteta na prehrani majčinim mlijekom) koja je bezazlena, a može trajati čak i do dva mjeseca. Unatoč tomu što su sastojci majčinog mlijeka uzrokovali produljenu žuticu nema potrebe prekidati dojiti jer je majčino mlijeko najbolja hrana, a laktacijska žutica sama spontano prolazi i ničim ne remeti zdravlje djeteta (vrijednosti bilirubina nikada nisu ugrožavajuće visoke).
Osim laktacijske žutice, u ranoj dojenačkoj dobi produljena žutica može biti posljedica nekih ozbiljnih uzroka koje je potrebno hitno liječiti. To su moguće infekcije (prije svega mokraćne, ali i druge), prekomjerni raspad crvenih krvnih stanica (hemolitične anemije), bolest jetre ili smetnje u protoku žuči.
Kada je vrijeme za uzbunu?
Ukoliko žutica traje preko dva tjedna potrebno je javiti se liječniku koji će tragati za znacima koji upućuju na mogući patološki uzrok kao npr. slabije napredovanje na tjelesnoj masi, povišena temperatura, razdražljvost, neutješan plač i sl. Tamna mokraća i svjetla stolica uz žuticu posljedica su smetnje u protoku žuči na bilo kojem nivou od jetrene stanice (hepatocita) do utoka u crijevo. U tom slučaju nužna je hitna i bolnička obrada kako bi se pravovremeno proveli potrebni dijagnostički i terapijski postupci.
Svaka ponovna pojava žutice u dojenaštvu nakon što je fiziološka žutica jednom prošla te svaka pojava žutice u starije djece i odraslih, zahtijeva dijagnostičku obradu, prije svega u smjeru infektivnih bolesti, ali i kroničnih bolesti jetre i žučnih puteva. Druga mogućnost je da se radi o žutici zbog hemolitčke anemije kada zbog prevelikog raspada krvnih stanica nastaje previše bilirubina.
