Za mnoge majke, osobito prvorotkinje, dojenje itekako zna biti izazovno. Nažalost, vrlo često i nemoguća misija jer žene, uslijed naizgled nepremostivih prepreka odustaju od dojenja. Osim što je za neke jako bolno, osobito dođe li do mastitisa, dojenje u početku nameće više pitanja, nego što pruža odgovora i stvara nervozu kada je najmanje trebate. Pitate se je li beba dovoljno mlijeka povukla i je li sita? Je li uopće sisala? Puno je lakše na to pitanje odgovoriti ako novorođenče hranite na bočicu.
No, umjesto da odustanete, pokušajte ustrajati kada je najteže. Stisnite zube, oboružajte se strpljenjem, nastojte ne paničariti i dajte svojoj bebi vremena da se privikne na sisu, a budite strpljivi i prema sebi. Vjerujte u sebe i u svoju bebu. Vi to možete! Kako bismo vam dali podršku da ustrajete u dojenju, u nastavku vam donosimo iskustva nekoliko mama koje su prošle kroz ono što i vi prolazite te vam otkrivamo dobrobit dojenja za dijete, ali i za majku.
Simbioza mame i bebe
“Prije 12 godina prvi put sam dojila dijete. Dobro se sjećam vremena u bolnici kad mi još nije došlo mlijeko. Sjećam se da sam si tada dojenje uzela kao posao i nisam odustajala” govori nam Ivana, majka šestero djece. “Dijete je visilo na siki svako malo i rečenica koju je moj muž izgovarao: ‘Možda je gladna’, dovodila me do ludila. Uglavnom prozvali smo je Princeza Sisi jer je stalno visila na siki. Moram priznati da je moja tadašnja ustrajnost dovela do toga da mi je svako sljedeće dojenje bilo sve lakše. Sa svakim sljedećim djetetom već sam u bolnici imala mlijeka i svako sam dijete dojila duže od godinu dana. Kako smo ubacivali dohranu tako bi izbacivali jedno dojenje. Prvo dijete mi je zadalo najviše muke jer me je vrlo često budila noću kako bi sisala. Dvoje djece mi je imalo intoleranciju na laktozu pa time i problem s mojim mlijekom, ali ni tada nisam odustajala iako mi je vrlo često došlo da prekinem dojenje zbog učestalih stolica kod djece. No, ustrajala sam i dojila ih godinu i pol dana”, kaže Ivana te dodaje kako nema ljepšeg osjećaja, nego kad se beba privije uz svoju mamu.
“Najljepše je gledati kako se beba umiri, zaspe i zadovoljna je na dojci, najteža je bol i ustajanje. Nisam prešla na adaptirano mlijeko. Mislim da dojenje povezuje mamu i bebu i da dijete navikava na okuse hrane”, otkriva nam Petra Šimčić, mama četverogodišnjeg Vida i sedmogodišnjeg Noe.
I Lucija Dobrinjkić, Hanina i Adrianova mama (Adrianu su tri mjeseca) slaže se s Ivanom u činjenici da je bol kod dojenja ono što bi svaku majku moglo obeshrabriti, no treba ustrajati.
“Jedna od težih stvari na početku dojenja je bol, isto tako i nemogućnost ostavljanja bebe kod nekog na duže vrijeme ako se treba nešto obaviti. A opet pozitivne stvari su to što nema prokuhavanja vode, sterilizacije bočica, dojka je uvijek dostupna, dijete se nauči na različite okuse hrane. Svakako najljepši trenutak je kada te beba pogleda, a ti u njenim očima vidiš zadovoljstvo i znaš da nešto dobro radiš”, iskreno će Lucija.
Zašto je dojenje dobro za mamu?
Studija koja je nedavno provedena na Yaleu, a čiji su rezultati predstavljeni na godišnjoj svjetskoj konferenciji endokrinologa u Chicagu, pokazala je da dojenje prevenira pojavu dijabetesa kod majki. Šefica studije, endokrinologinja Julie Hens i njezini kolege pratili su do kojih promjena u metabolizmu majki dolazi uslijed dojenja. Pokazalo se da dojenje poboljšava osjetljivost na inzulin te povećava broj beta-stanica gušterače koje proizvode inzulin. Hens i njezin tim vjeruju da ova kombinacija doprinosi
zaštiti od dijabetesa tipa 2.
“Jedan od okidača za razvoj dijabetesa je gubitak sposobnosti beta-stanica da proizvode dovoljno inzulina za prevladavanje inzulinske rezistencije – to je nemogućnost inzulina da učinkovito snizi šećer u krvi”, rekla je, ističući da genetika i pretilost često uzrokuju inzulinsku rezistenciju, koja se pogoršava tijekom trudnoće, osobito u trećem tromjesečju. “Želimo osvijestiti ljude da dojenje može imati zaštitni učinak na majčin metabolizam”, naglasila je.
Druga istraživanja su pokazala da majke koje doje imaju manji rizik za razvoj raka dojke, raka jajnika, osteoporoze, visokog krvnog tlaka, artritisa i postporođajne depresije.
Dojenje proizvodi oksitocin, koji, osim što poboljšava raspoloženje, pomaže maternici da se skupi i vrati na veličinu prije trudnoće. Također, dok dojite sagorjet ćete 500 do 700 kalorija dnevno.
Dr. Karen Elkind-Hirsch, direktorica znanstvenog istraživanja u Woman’s Hospital-Baton Rouge, kaže da dojenje može pomoći majkama dijabetičarima da izgube težinu i drže dijabetes pod kontrolom. Pedijatri u SAD-u preporučuju isključivo dojenje do djetetovih šest mjeseci, a zatim kao dohranu dok ne navrši 12 mjeseci ili više.
Zašto je dojenje dobro za bebu?
Osim one očite dobrobiti, a ta je da je majčino mlijeko najbolja hrana za bebe, postoje brojne druge koje su indirektno rezultat upravo najkvalitetnije hrane za najmlađe.
Među dojenom djecom ima manje astmatičara, nego među onom koja nisu sisala. Također manji je postotak alergičara, djece koja imaju problema s probavom i želucem te infekcijama urinarnog trakta. Osim toga, dojenje jača vezu između majke i djeteta te čini da se oboje osjećaju dobro.
Važnost kolostruma
Kolostrum je prvo mlijeko koje će dijete povući iz dojke, a zbog svoje hranjivosti i antitijela koje sadrži, ključno je za stvaranje imuniteta kod novorođenčeta. Ono je gušće od mlijeka koje će kasnije poteći iz dojki i žućkaste boje. Također, stvara se u manjim količinama, do 100 ml na dan, no to je sasvim dovoljno za dijete.
“Prekrasno je to iskustvo ljubavi samo nas dvoje. Dok ovo pišem dojim svoju šestu princezu i pogledavam je kako polako tone u san. Zahvalna sam jer je svaka ova kap mlijeka bila komadić zdravlja koji dajem svojoj djeci u ovoj ranjivoj dobi”, zaključuje Ivana, majka koju smo spomenuli na početku, a s kojom ćemo i završiti tekst o najljepšoj vezi majke i djeteta i najprirodnijem ljudskom činu.
