Biljna mlijeka su popularnija nego ikad. Za sve koji ih koriste ili žele početi koristiti prikupili smo nutritivne vrijednosti i opise okusa kako bismo vam pomogli da odlučite koja biljna mlijeko koristiti!
Zašto biste koristili biljna mlijeka?
Mnoga alternativna mlijeka imaju izvrstan okus i dodaju jedinstvene okuse receptima. Međutim najčešće se radi o zdravstvenim razlozima prelaska na biljna mlijeka.
Prema istraživanju i obrazovanju o alergijama na hranu (FARE), 1-2 posto male djece alergično je na kazein, protein u mliječnim proizvodima. A neka djeca ne mogu probaviti životinjska mlijeka i loše podnosi laktozu, odnosno šećer koji se prirodno pojavljuje u mlijeku. Biljna mlijeka ne sadrže kolesterol i hormone. A ako ste vegan ili košer, ova će mlijeka vjerojatno biti osnovna namirnica u vašoj kuhinji pa onda posljedično i za vaše dijete.
No, važno je biti svjestan nekoliko potencijalnih zamki. Većina alternativnih mlijeka nije nutritivna zamjena jednaka kravljem mlijeku. Samo nekoliko vrsta nudi dovoljno proteina ili kalcija. Druge vrste mogu se puniti s dodatkom šećera. Uvijek potražite riječ “nezaslađeno” na pakiranju, jer mnogi proizvodi obično sadrže dodan šećer.
Kravlje mlijeko sadrži šećer, ali se prirodno pojavljuje – nije dodano – pa prema većini dijetetičara nije razlog za zabrinutost.
Izbor alternativnog mlijeka širi se i izvan standardnih poput bademovog, sojinog, rižinog i kokosovog mlijeka. I dolaze i kao kombinacije, ali i novi izvori kao lješnjaci, indijski orah, lan, kvinoja, konoplja, pa i grašak i banana.
Koje mlijeko odabrati?
Biljna mlijeka razlikuju se po okusu i nutritivnoj vrijednosti. Kako bismo razjasnili razlike, dajemo obične nezaslađene vrste s nutritivnim podacima po jednoj šalici (oko 225 ml). Sastojci u različitim markama variraju, tako da postoje rasponi u nekim nutritivnim podacima.
Uključili smo i 2% kravlje mlijeko kao bazu
Kravlje mlijeko ima svestranu upotrebu slatkastog je i kremastog okusa. Sadrži prosječno oko 130 kalorija po šalici mlijeka i oko 12-13 grama prirodnog šećera (bez dodavanja) i 8 grama proteina.
Bademovo mlijeko
Vrlo neutralan okus prema blago slatkom orašastom okusu. Može se primjenjivati gotovo svugdje kao zamjena za kravlje. A posebno je dobar kao smoothie, u juhama i pečenju, uz žitarice ali i samostalno. Po šalici ima oko 30 do 40 kalorija, 0 grama šećera, 1-1,5 grama proteina.
Kokosovo mlijeko
Ima bogat okus kokosa, sladak je. Može se piti i samostalno i u kavi. Često je sastojak koji ide u smoothie, juhe, i razna pečenja. Po šalici je obično između 45 i 60 kalorija, 0 grama šećera, 0-1 grama proteina.
Rižino mlijeko
Prirodno slatko, ako se ne pije obično se koristi u palačinkama i zobenim pahuljicama. Raspon kalorija dosta varira, ovisno od proizvođača to može biti od 10 pa do 120 kalorija. Također u prosjeku ima 10 do 13 grama prirodnog šećera, ali jako malo proteina.
Sojino mlijeko
Najsličniji kravljem mlijeku, kremastog i suptilnog okusa graha. Ima oko 80 kalorija, 0-1 gram prirodnog šećera, 7 grama proteina.
Mlijeko od graška
Grašak je jedan od najboljih izvora biljnih proteina koje možete jesti. Ima kremastu teksturu i neutralan okus i može se koristiti gdje god se koristi kravlje mlijeko. Po šalici kalorija isto je sličan kravljem i ima oko 110 kalorija, ali 0 grama šećera, 12 grama proteina.
A za razliku od mnogih biljnih mlijeka, kao što su bademovo i kokosovo, mlijeko od graška ima istu količinu proteina kao kravlje mlijeko.
Mlijeko od banane
Ovo mlijeko ima naravno okus banane, kremasto je i slatko. Odličan kao sastojak za smoothie, kruh od banane i uz zobene pahuljice. Također ukusan i samostalno. Zbog dodanih šećera, razmišljajte o ovoj sorti više kao o slastici nego o dnevnoj hrani. Na šalicu daje oko 150-170 kalorija, a ima čak 18-24 grama šećera (od čega nešto i dodanih), te 4 do 7 grama proteina.
Osim osnovnih proizvoda, mnoga biljna mlijeka (kao što je bademovo) dolaze u verzijama obogaćenim dodatkom proteina ili smanjene masti (u slučaju soje).
Ukoliko se roditelj odluči u djetetov jelovnik uvesti biljne napitke, mora uzeti u obzir da napitak ne može zamijeniti mliječni obrok i da se taj manjak mora nadoknaditi na druge načine. Pedijatri se ne mogu u potpunosti složiti oko konkretne dobi za početak konzumacije biljnih napitaka pa se dobna granica kreće od treće do pete godine, a ponekad i u školskoj dobi.
POVEZANO: Postoji li povezanost između alergije na hranu i ekcema kod djece?
