Šumski vrtić vrsta je predškolskog obrazovanja za djecu u dobi od 3 do 6 godina koji se održava gotovo isključivo na otvorenom. Bez obzira na vrijeme, djecu se potiče na igru, istraživanje i učenje u šumi ili drugom okruženju u prirodi. Odrasli trebaju biti prisutni, ali njihova uloga treba biti asistiranje, a ne vođenje djece.
Aktivnosti djece u šumskom vrtiću
Šumski vrtić može se opisati kao vrtić „bez stropa i zidova“. Zaposlenici i djeca vrijeme provode vani, obično u šumi. Glavno obilježje ovog vrtića je naglašavanje igre predmetima koji se mogu naći u prirodi, a ne kupljenim igračkama. Unatoč tim razlikama, šumski vrtići trebaju ispunjavati istu svrhu kao i svi drugi vrtići, a to su briga o djeci, poticanje na razne aktivnosti i obrazovanje.
Lokacija i organizacija
Šumski vrtići djeluju uglavnom u šumi iako neka druga mjesta mogu biti jednako nadahnjujuća, kao što su plaže i livade. U svakom šumskom vrtiću trebala bi postojati zgrada u kojoj se djeca mogu skloniti od ekstremnih vremenskih prilika. Također, svaki dan mogu mali dio provesti i na zatvorenom, ali to je najčešće samo pri dolasku i odlasku iz vrtića. Djecu se potiče da se oblače u skladu s vremenskim prilikama pa ako je vani kiša i temperature su niske, trebaju nositi vodootpornu odjeću i slojevito se obući.
Povijest šumskih vrtića
U davnijim vremenima u seoskim područjima pristup prirodi nije bio problem. Međutim, s godinama dolazi do sve veće urbanizacije, zelene površine sve su manje i to u pojedinim područjima dovodi do promjena u stavu o obrazovanju na otvorenom.
Prvi šumski vrtić otvorila je Ella Flatau u Danskoj početkom 1950-ih. Često je provodila vrijeme za svojom i susjednom djecom u obližnjoj šumi i to je pobudilo interes roditelja. Osnovali su grupu i pokrenuli inicijativnu za pokretanje prvog šumskog vrtića. Ubrzo su otvoreni šumski vrtići u Švedskoj i Njemačkoj. Od 2018. godine svi šumski vrtići pozivaju se da 3. svibnja proslave Međunarodni dan šumskih vrtića.
Kako boravak u šumi utječe na djecu?
Šumski vrtići razvijaju jezične vještine djece, jer djeca usmeno stvaraju značenje predmeta kojima se zajedno igraju. Šumski vrtići uglavnom su manje bučni od zatvorenih prostorija što umanjuje stres kod djece i zaposlenika. Primijećeno je da šuma i zelene površine poboljšavaju samodisciplinu djevojčica. Provedeno istraživanje nije pokazalo iste rezultate kod dječaka, pretpostavlja se da je to zbog toga što je za njih vjerojatnije da će se igrati dalje od kuće. Boravak vani ima pozitivan utjecaj na dječji razvoj, posebno na ravnotežu, okretnost, fizičku koordinaciju, taktilnu osjetljivost i percepciju dubine. Za djecu koja pohađaju vrtiće, manja je vjerojatnost da će se ozlijediti prilikom pada. Osim toga, poboljšava se djetetova sposobnost procjene rizika te se jača imunološki sustav.
