Foto: Freepik
Dojenje donosi brojne koristi za majčino tijelo, pomažući u fizičkom oporavku nakon poroda, promovirajući emocionalnu povezanost s bebom i pružajući dugoročne zdravstvene prednosti. Iako donosi mnoge prednosti, također zahtijeva značajne resurse i može imati određene učinke na majčino tijelo. Važno je da majke dobiju podršku i informacije koje su im potrebne za uspješno dojenje, kako bi mogle uživati u svim njegovim blagodatima.
Pozitivni učinci dojenja
Dojenje dovodi do značajnih hormonalnih promjena. Prolaktin, hormon odgovoran za proizvodnju mlijeka povećava osjećaj smirenosti i povezanosti s bebom. Poznat kao “hormon ljubavi”, oksitocin pomaže u izbacivanju mlijeka iz dojki (let-down refleks) i potiče kontrakcije maternice, pomažući joj da se vrati na svoju normalnu veličinu nakon poroda. Oksitocin potiče kontrakcije maternice, smanjujući rizik od postporođajnog krvarenja i pomažući maternici da se brže vrati na svoju predtrudničku veličinu.
Dojenje može pomoći majkama da brže izgube težinu dobivenu tijekom trudnoće jer sagorijeva dodatne kalorije (oko 500 kalorija dnevno). Dojenje može smanjiti rizik od razvoja raka dojke i jajnika te osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi.
Iako dojenje može značiti češća buđenja noću, dojene bebe često brže zaspu, a majke doživljavaju dublje faze sna kada konačno spavaju. Dojenje potiče emocionalnu povezanost između majke i djeteta zbog bliskog fizičkog kontakta i oslobađanja hormona oksitocina. Prolaktin i oksitocin imaju smirujući učinak, pomažući majci da se opusti i smanji razinu stresa. Majčino mlijeko sadrži antitijela koja pomažu u zaštiti majke od infekcija. Također, smanjuje se rizik od razvoja mastitisa i drugih infekcija dojke. Dugoročno, dojenje može smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Na što treba paziti?
Proizvodnja mlijeka, rekli smo, sagorijeva dodatne kalorije, a to može dovesti do povećane potrebe za unosom hrane kako bi se osiguralo dovoljno energije. Dojenje može smanjiti zalihe ključnih hranjivih tvari u majčinom tijelu, uključujući kalcij, željezo, vitamin D i omega-3 masne kiseline. Važno je da dojilje unose uravnoteženu prehranu bogatu ovim hranjivim tvarima.
Tijekom dojenja dolazi do povećane mobilizacije kalcija iz kostiju kako bi se osigurala dovoljna količina u mlijeku. To može privremeno smanjiti gustoću kostiju, povećavajući rizik od osteoporoze kasnije u životu, iako se gustoća obično vraća nakon prestanka dojenja.
Proizvodnja mlijeka može povećati rizik od dehidracije. Važno je piti dovoljno tekućine, posebno vode, kako bi se osigurala adekvatna hidratacija. Također, dojenje može doprinijeti osjećaju umora zbog povećanih energetskih zahtjeva i nedovoljno spavanja.
Hormoni poput prolaktina i oksitocina utječu na raspoloženje i energiju. Neke majke mogu doživjeti emocionalne uspone i padove, kao i promjene u menstrualnom ciklusu. Naime, dojenje može odgoditi povratak redovitog menstrualnog ciklusa, što je poznato kao laktacijska amenoreja. Ni to nije sve na što treba paziti!
Neke žene mogu iskusiti bolne bradavice, mastitis (upalu dojki) ili začepljene mliječne kanale, što može biti bolno i zahtijevati liječenje. Iako mnoge žene žele izgubiti težinu nakon trudnoće, prebrzi gubitak težine zbog visokih energetskih zahtjeva dojenja može biti štetan. Potrebno je održavati zdravu i uravnoteženu težinu i paziti na prehranu.
I kad sve to nabrojimo ostaje nam još jedna bitna i velika stvar – anksioznost! Pritisak koji se stavlja na ženu da bi trebala i morala uspješno dojiti i brinuti o djetetu, nerijetko uzrokuje stres i anksioznost. Podrška obitelji i prijatelja te savjetovanje sa stručnjacima mogu pomoći u ublažavanju ovih osjećaja. Ako je i nemate, znajte da u ovome niste same i obratite se za pomoć. Rodin SOS telefon za dojenje uvijek je na raspolaganju, stoga ne oklijevajte nego nazovite 01 61 77 520.
POVEZANO: Dobrobiti dojenja za bebu
