Kutak za tate Mame Savjeti i njega

Patite li od “sve je na meni” sindroma?

sve je na meni

“Sve je na meni” sindrom je osjećaj poput teškog tereta koji leži na vašim ramenima. Kao da se odvija velika nepravda u kojoj vas nitko ne razumije, ne shvaća i ne podržava. Tada osjećate da ste odgovorni za sve što se događa oko vas – što može izazvati duboku nelagodu, anksioznost i osjećaj preopterećenosti.

Svi smo se barem jednom u životu osjećali preopterećeno ili izgubljeno u moru odgovornosti, osjećaja krivnje ili bezizlaznih situacija. Međutim ako se često tako osjećamo to može biti znak da patimo od “sve je na meni” sindroma. Onog gdje imamo sklonost preuzimati sve na sebe i osjećati se odgovornim za sve što se događa oko nas. U ovoj raspravi, istražit ćemo što #sve je na meni sindrom (kako smo ga prozvali :-)) znači, koji su njegovi uzroci i kako ga prevladati.

Što znači “da je sve na nama”?

“Sve je na meni” opisuje stanje uma u kojem osoba preuzima previše odgovornosti za različite aspekte svog života, kao i za živote drugih ljudi oko sebe. To može uključivati preuzimanje previše poslovnih zadataka, emocionalnih tereta ili nepotrebnih briga za sve što se događa u okolini. Osobe tada osjećaju da moraju biti sve za sve i svakog. I teže postići ravnotežu između vlastitih potreba i potreba drugih. POVEZANO: 5 savjeta kako naučiti dijete na čišćenje i pospremanje

Kako znate jeste li i vi u ovoj kategoriji?

Ako niste svjesni svojih postupaka ili niste sigurni odnosi li se na vas, osjećaji su najbolji put. Donosimo zato opise osjećaja koje osoba može doživjeti kada pati od “sve je na meni” sindroma:

  1. Preopterećenost: Osjećate se kao da imate previše posla, zadataka i odgovornosti koje trebate obaviti, bez obzira na to koliko se trudite. Svaki dodatni teret može osjetiti kao kap koja prelijeva čašu.
  2. Iscrpljenost: Neprestano preuzimanje svega može iscrpiti vašu energiju i ostaviti vas bez snage za druge aspekte života.
  3. Osjećaj krivnje: Ako se stvari ne odvijaju kako biste željeli ili ako ne uspijevate riješiti sve probleme, možete osjećati veliku krivnju. Kao i optuživati sebe zbog svega što nije u redu. POVEZANO: Kako prepoznati manipulaciju?
  4. Nemoć: Unatoč naporima, osjećate se bespomoćno i kao da ne možete promijeniti situaciju.
  5. Tjeskoba: Stalna briga i preuzimanje odgovornosti mogu izazvati tjeskobu i strah od neuspjeha ili kritike. POVEZANO: Što je i kako funkcionira kognitivna bihevioralna terapija?
  6. Odsutnost vremena za sebe: Preuzimanje svega može dovesti do toga da nemate dovoljno vremena za svoje potrebe, hobije ili odnose s drugima.
  7. Osjećaj izoliranosti: Osjećaj da nitko drugi ne razumije koliko vam je teško ili da ne možete podijeliti teret s drugima.
  8. Neprestana potreba za kontrolom: Negdje u sebi osjećate da ne možete dopustiti drugima da preuzmu odgovornost jer strahujete da neće dobro napraviti posao.
  9. Gubitak osjećaja identiteta: Preuzimanje previše odgovornosti može vam oduzeti mogućnost da razvijate vlastite interese i strasti. Možda ih nećete ni znati.
  10. Napetost u odnosima: Preuzimanje previše odgovornosti može dovesti do napetosti u odnosima s drugima. Naime drugi to mogu osjetiti kao da ste previše dominantni ili da ne dopuštate suradnju. Ili da stalno kukate, a ne date da vam se pomogne. POVEZANO: 8 znakova da previše udovoljavate drugima i kako prestati

Uzroci “sve je na meni” sindroma

a) Perfekcionizam: Osobe koje teže savršenstvu često se osjećaju odgovornima za sve oko sebe jer imaju potrebu zadovoljiti visoke standarde koje si postavljaju. Osim što imaju visoka očekivanja od sebe imaju i od drugih. Pa često smatraju da je bolje da same to urade jer drugi neće znati (ne tako dobro i kako treba).

b) Nisko samopouzdanje: Osobe koje nemaju dovoljno vjere u sebe mogu misliti da nitko drugi neće preuzeti odgovornost i da je sve na njima.

c) Rani obrasci: Rani životni događaji i najviše odgoj mogu oblikovati uvjerenja o vlastitoj odgovornosti za sve što se događa oko nas. Ako ste odrasli u obitelji gdje su se obaveze i odgovornosti “selile” na vas vrlo je moguće da ćete i kasnije u životu kreirati isti obrazac nesvjesno u svim odnosima.

d) Strah od odbacivanja: Osjećaj da moramo biti savršeni kako bismo bili voljeni i prihvaćeni može nas dovesti do preuzimanja prevelike odgovornosti. Također u ranom djetinjstvu mnoge odgojne metoda uključuju zastrašivanje. Kao dijete preživljavamo tako da zadovoljimo očekivanja roditelja. Ovaj obrazac često ostaje s nama do kraja života ako ga ne osvijestimo. POVEZANO: Strah od odbijanja: znakovi, blokade i rješenja

Kako promijeniti emocionalne obrasce “sve je na meni” sindroma?

a) Samosvijest: Prvi korak u prevladavanju ovog sindroma je postati svjestan vlastitih misli, osjećaja i ponašanja. Prepoznavanje da patimo od “sve je na meni” sindroma omogućuje nam da djelujemo na promjeni tog obrasca.

b) Postavljanje granica: Naučite postaviti granice i naučite reći “ne” kada je potrebno. Razmislite o tome što je zaista vaša odgovornost, a što nije. I što za vas znači biti dobra osoba, mama, prijateljica, kolegica? Često osobe koje preuzimaju sve na sebe, reći “ne” vide kao ponašanje loše osobe. POVEZANO: Naučite djetetu reći NE

c) Razgovor s drugima: Komunicirajte sa svojim bliskim osobama o svojim osjećajima i strahovima. Pomoć i podrška drugih mogu vam pomoći u suočavanju. Najbolje je razgovarati s profesionalcem. Ako si to ne možete priuštiti pronađite osobu kojoj se divite kako se zauzima za sebe a da pritom nije oštetila druge. To je znak zdravih temelja. Pitajte tu osobu kako bi se na vašem mjestu postavila.

d) Potražite profesionalnu pomoć: Proces promjene obrazaca ne ide preko noći. Najbolje što možete učiniti je obratiti se terapeutu kako biste istražili dublje uzroke ovog obrasca ponašanja. I naučili nove strategije suočavanja.

Koje korake možete napraviti da bi prestali preuzimati sve na sebe?

a) Delegirajte odgovornosti: Počnite delegirati zadatke i odgovornosti drugima kada je to moguće. Ako se bojite ili osjećate nelagodno zbog toga predlažemo da krenete od rečenice da “ne morate sve raditi sami”. I pitajte drugu osobu koju polovicu od nabrojanih zadataka može sama odraditi. Pustite osobu da odradi svoj dio bez korekcija i komentara kako nešto napraviti.

b) Fokusirajte se na prioritete: Identificirajte što je zaista važno i fokusirajte se na to. Ponekad možete reći “ne” manje važnim stvarima kako biste imali više vremena i energije za ono što vam je zaista bitno. Ako si stalno govorite ma nije mi to problem, a na kraju završite sa sto obaveza kojih vam je preko glave. Onda vam očito je problem.

c) Naučite reći “ne”: Nije potrebno pristati na sve zahtjeve drugih ljudi. Naučite postaviti granice i reći “ne” kad je potrebno. Pokušajte tamo gdje se osjećate da vas je strah najmanje. Prihvatite unaprijed da neki ljudi neće dobro reagirati. I da je takve najbolje pustiti da nam dođu oni koji nas cijene. I ne očekuju da radimo sve za njih.

d) Razvijajte zdrave načine suočavanja sa stresom: Naučite tehnike opuštanja, meditacije ili tjelesne aktivnosti kako biste smanjili stres i tjeskobu.

e) Prepoznajte svoju vrijednost: Shvatite da vaša vrijednost ne ovisi o tome koliko ste odgovorni za druge. Kada svoje vrijeme koristite za druge, oni rastu. A što je s vama? Imate pravo brinuti o sebi i svojim potrebama.

Uz puno strpljenja i svjesnog rada, moguće je prevladati “sve je na meni” sindrom i postići zdraviju ravnotežu u životu. Prepoznajte da ne morate sve nositi na svojim ramenima i potražite podršku koja vam je potrebna kako biste izgradili zdraviju sliku o sebi i svojoj ulozi u svijetu.

POVEZANO: Znakovi nezdravih granica u odnosima