Foto: valuavitaly/Freepik
Do 7. listopada u Republici Hrvatskoj obilježava se Nacionalni tjedan dojenja. Kao i svake godine cilj ovog tjedna podizanje je svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu. Geslo ovogodišnjeg tjedna je „Za dojenje zajedno“. U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i drugi udružiti su snage i organizirali brojna događanja kojima će educirati zdravstvene djelatnike i javnost o dobrobitima dojenja.
Hrvatska zbilja
Dojenje se u Hrvatskoj već godinama promiče kroz veći broj javnozdravstvenih programa i kampanja. Tako je i unutar Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. dojenje izdvojeno kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta, a nekoliko Nacionalnih programa za zaštitu i promicanja dojenja sadržali su konkretne aktivnosti za povećanje stope dojenja u Republici Hrvatskoj.
Prema preporukama za dojenje koje je izdala Svjetska zdravstvena organizacija, u svrhu učinkovite uspostave dojenja, ali i prevencije novorođenačkog morbiditeta i mortaliteta, dojenje je potrebno započeti što je ranije moguće. Najbolje unutar prvog sata nakon poroda. Osigurati rani „koža na kožu“ kontakt majke i novorođenčeta te smjestiti novorođenče uz majku. Isključivo dojenje preporučuje se u prvih šest mjeseci djetetova života, nakon čega slijedi nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do druge godine djetetova života i nakon toga, dok god to majka i dijete žele.
Sukladno ovim preporukama, Svjetska zdravstvena organizacija i Dječji fond Ujedinjenih naroda postavili su dva temeljna pokazatelja prehrane dojenčadi i male djece u rodilištima: dojenje unutar jednog sata od rođenja i udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima.
Dojenje u padu
Kako navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je, u posljednjih pet godina zabilježen ukupni pad isključivo dojene djece; udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima u 2017. godini bio je 78 posto dok je u 2017. godini pao na 67 posto. U skladu s tim, udio novorođenčadi koja su i dojena i hranjena adaptiranim mlijekom porastao je s 21 posto u 2017. godini na 30 posto u 2021. Drugi pokazatelj, dojenje unutar jednog sata po rođenju pokazuje nam pozitivan trend, odnosno da se među dojenom novorođenčadi, udio one dojene unutar jednog sata od poroda povećao se sa 70 posto u 2017. na 85 posto u 2021. godini.
Pad udjela isključivo dojene novorođenčadi, tvrde iz HZJZ, poziva na povećanje ulaganja i truda u promicanje pozitivnih aspekata dojenja za zdravlje, edukaciju te pružanje adekvatnije podrške majkama i zdravstvenim djelatnicima.
