Uzimanje omega 3 masne kiseline tijekom i nakon trudnoće povezan je s brojnim dobrobitima za majku, fetus i djetinjstvo u pogledu reproduktivne sposobnosti žena i kognitivne funkcije njihovih potomaka. Širenje upotrebe ovih dodataka moglo bi poboljšati prognozu ovih pacijenata na jednostavan, učinkovit način i uz visoke stope sigurnosti.
Omega 3 masne kiseline najčešće nalazimo u ribama (poput lososa, skuša, srdela), a naše ih tijelo ne proizvodi samo pa ih zato moramo unositi s hranom. Sastavljene su od eikosapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA), koje su poznate po svojim zaštitnim svojstvima za naše srce. EPA i DHA kiseline proizvodi plankton koji je hrana morskim bićima te se zato nalazi u mastima morskih bića koja ga jedu. U Europi, zbog modernih prehrambenih navika, unosimo premalo EPA i DHA, što za uzrok može imati ozbiljno pomanjkanje tih kiselina u organizmu.
Međutim u nekim slučajevima doprinos prehrane bogate ribom nije dovoljan da osigura odgovarajući unos omega-3 masnih kiselina. I u mnogim prilikama može biti potrebna nadopuna.
Planiranje trudnoće
Kvaliteta jajnih stanica identificirana je kao jedan od najrelevantnijih čimbenika u vezi s ženskom plodnošću. I to ne samo za proces oplodnje, već i za osiguravanje implantacije i razvoja embrija. A među čimbenicima koji se odnose na kvalitetu jajnih stanica ističe se prehrana majke. Sukladno tome, koncentracija masnih kiselina u mikrookruženju folikula jajnika povezana je s kvalitetom oocita i razvojem embrija tijekom postupaka in vitro oplodnje (IVF).
Omega-3 masne kiseline u trudnoći
Prema zajedničkim preporukama Svjetske udruge za perinatalnu medicinu, Early Nutrition Academy i Child Health Foundation, potrošnja DHA kod majke tijekom trudnoće ne smije biti niža od 200 mg/dan. Dodaci prehrani jedan su od predloženih izvora za postizanje ovog cilja. Iako je prehrana bogata ribom također izvor DHA, potencijalni sadržaj kontaminanata, poput žive, zabrinjava. Stoga dodaci s odgovarajućom kvalitetom obrade kako bi se izbjegle nečistoće i kontaminanti mogu igrati istaknutu ulogu.
Maksimalni rast ljudskog mozga događa se od početka trećeg tromjesečja intrauterinog života do 18 mjeseci nakon rođenja. Stoga se naglašava potreba za odgovarajućim doprinosom omega-3 masne kiseline tijekom ovog razdoblja. Kako bi se osigurao normalan rast te vidni i neurološki razvoj. Još jedna korist je i prevencija prijevremenih poroda.
Tijekom dojenja
Razine DHA u majčinom mlijeku mogu se povećati dohranom, i čini se da koreliraju s kognitivnom funkcijom i razvojem jezika u dojenčadi, kao i s općim psihosocijalnim zdravljem. Dnevni unos DHA (dokozaheksaenske kiseline) kod dojene djece procjenjuje se između 13 mg do 26 mg/dan, što je niže od intrauterine opskrbe (45-50 mg/kg/dan).
Sigurnost
Suplementacija se smatra vrlo sigurnom intervencijom, čak i glede maksimalnih dnevnih doza od 3 g do 4,5 g, prema regulatornim agencijama. Između 1% i 10% liječenih bolesnika može prijaviti blage nuspojave (dispepsija, mučnina, proljev, sklonost razvoju krvarenja). Dok probavne nuspojave uključuju samo 0,1% do 1% liječenih bolesnika. Gastrointestinalni učinci obično se poboljšavaju primjenom uz obroke ili postupnim povećanjem doze.
Izvor: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32232824/
POVEZANO: Koliko folne kiseline trebam uzimati dok pokušavam zatrudnjeti?
