Kako se nositi sa ljutnjom kao roditelj

Što uzrokuje ljutnju?

Ljutnja je kada vaše tijelo reagira na nešto što osjeća kao prijetnju. Oslobađate adrenalin, mišići vam se stežu, otkucaji srca i krvni tlak se povećavaju, a lice i ruke se rumene. Ponekad je razlog  kemija mozga ili zdravstveno stanje. Ali obično je to zato što nešto u vašoj osobnoj povijesti izaziva vašu ljutnju.

Uobičajeni okidači za ljutnju uključuju gubitak strpljenja, osjećaj da vas ne cijene, zabrinutost zbog problema i sjećanja na nešto traumatično što vam se dogodilo u prošlosti. Ljudi koji nisu bili naučeni kako izraziti i kontrolirati svoju ljutnju kao djeca imaju veću vjerojatnost da će imati ispade ljutnje kao odrasli.

Drugi uobičajeni okidači za ljutnju kod roditelja su kada osjećate da vam partner ne pomaže, kada se vaše dijete loše ponaša ili se naljuti na vas. Ili kada ste pod stresom zbog nečega poput financija ili odnosa.

Kako vaša ljutnja utječe na vaše dijete?

Svi se naljute – važno je kako se nosite s tim. Dajete dobar primjer svom djetetu ako nekoliko puta duboko udahnete i odete kad ste ljuti. Ali ako često gubite strpljenje, to može imati ozbiljne negativne posljedice za vaše dijete.

Djeca često krive sebe kada vide da se odrasli u njihovom životu ljute. To ih čini pod stresom i to može utjecati na način na koji se razvijaju njihovi mozgovi koji rastu. Život u kućanstvu u kojem ima puno ljutnje izlaže vaše dijete riziku od mentalne bolesti kasnije u životu.

Korištenje uvredljivih riječi prema vašem djetetu može učiniti da se osjeća kao da je loše i bezvrijedno. Zbog toga se mogu loše ponašati ili fizički razboljeti. Djeca reagiraju na ljutite roditelje pod stresom tako što se ne mogu koncentrirati, teško im je igrati se s drugom djecom, postaju tiha i plašljiva. Ili mogu postati gruba i agresivna ili razvijaju probleme sa spavanjem.

Nikada ne biste trebali fizički povrijediti ili kazniti svoje dijete, bez obzira što je učinilo ili koliko ste ljuti. Istraživanja su pokazala da tjelesno kažnjavanje djece dovodi u opasnost budućeg asocijalnog ponašanja, agresije, niskog samopoštovanja, problema s mentalnim zdravljem i negativnih odnosa.

Nikada nemojte tresti bebu. Snažno drmanje, udaranje, šutiranje ili bacanje bebe može dovesti do smrti, invaliditeta ili ozbiljne ozljede.

Suočavanje sa svojim osjećajima

Ljutnja obično dolazi s drugim emocijama, uključujući tjeskobu, depresiju, razočaranje, zabrinutost, neugodu, frustraciju, povrijeđenost ili strah. Prepoznavanje i suočavanje s tim emocijama pomoći će vam da kontrolirate svoju ljutnju.

Prigušivanje bijesa kasnije može dovesti do eksplozije. Ali ako to izražavate na kontroliran način, to znači da možete osloboditi neke od temeljnih emocija i početi se baviti onim što vas stvarno ljuti.

Pokušajte uočiti svoje negativne misli — ‘Meni nitko nikad ne pomaže’ ili ‘Zašto si tako zločest’. Smirite se i riješite ono zbog čega se zapravo osjećate loše.

Strategije kako se nositi sa ljutnjom

Najbolji način kako se nositi sa ljutnjom jest prepoznati znakove kako biste mogli nešto poduzeti prije nego što izmakne kontroli. Kada osjetite da postajete ljuti duboko udahnite i pokušajte usporiti disanje. Napustite sobu i otiđite na neko tiho mjesto da se smirite. Također možete otići u šetnju, istuširati se toplom vodom ili slušati umirujuću glazbu.

Ako vaše dijete radi nešto što vas ljuti, brojite do 10 prije nego što reagirate. Pokušajte pronaći pozitivne, a ne negativne riječi. Dajte svom djetetu do znanja da vam se ne sviđa njihovo ponašanje, a ne oni.

Ako ipak izgubite živce sa svojim djetetom, ispričajte se nakon toga. Nakon što se smirite, razmislite o tome što vas je naljutilo i kako ste reagirali. To vam može pomoći da sljedeći put bolje reagirate.

Kada potražiti pomoć

Ako primijetite da se često ljutite ili imate problema s kontroliranjem ljutnje, postoji vam pomoć.

Započnite razgovorom sa svojim liječnikom opće prakse, koji vas može povezati s psihologom ili savjetnikom ako je potrebno. 

POVEZANO: 4 načina da odgojite samopouzdanu djecu