Kad godišnji odmor više nije dovoljan: Što je zapravo sabatikal i kako ga ostvariti?

Ažurirano: 29. ožujka 2026.

Foto: Freepik

Svi znamo onaj osjećaj: odradite svoja dva tjedna ljetnog godišnjeg odmora, a već treći dan nakon povratka u ured osjećate se jednako iscrpljeno kao i prije odlaska. Ponekad nam tijelo i um jasno poručuju da nam ne treba samo kratki predah, već ozbiljna pauza od svakodnevice. Tu na scenu stupa – sabatikal*.¹

Iako smo nekada mislili da je to pojam rezerviran samo za sveučilišne profesore ili menadžere u Silicijskoj dolini, sabatikal (ili višemjesečni odmor od posla) postaje sve češća tema i kod nas. Sabatikal vrijedi jednako za žene i muškarce pa evo, pojasnimo, što on zapravo znači, kada vam je potreban i kako ga zakonski i financijski izvesti?

Što je uopće sabatikal?

Za razliku od klasičnog godišnjeg odmora koji služi za brzo punjenje baterija, sabatikal je duža pauza od karijere koja obično traje od jednog do šest mjeseci (ponekad i godinu dana). Glavna razlika između davanja otkaza i sabatikala je ta što vas nakon isteka tog perioda vaše radno mjesto čeka.

Ljudi ga uzimaju iz različitih razloga: kako bi se oporavili od burnouta, posvetili obitelji i djeci, otputovali negdje na duže vrijeme, završili neku edukaciju ili jednostavno – kako bi preispitali što zapravo žele od života.

Koji su znakovi da vam treba višemjesečna pauza?

Nije svaki umor znak za sabatikal, ali ako se prepoznajete u ovim situacijama, možda je vrijeme za ozbiljan razgovor sa samom sobom:

• Nedjeljom navečer osjećate fizičku mučninu ili tjeskobu zbog odlaska na posao u ponedjeljak.
• Imate osjećaj da radite na “autopilotu” i potpuno ste izgubili strast prema poslu koji ste nekada voljeli.
• Vaše zdravlje počinje patiti (npr. stalne glavobolje, pad imuniteta, nesanica).
• Imate osjećaj da propuštate odrastanje vlastite djece jer ste stalno u žurbi i pod stresom.

Kako sabatikal funkcionira u Hrvatskoj (i tko to plaća)?

Ovo je onaj realni dio priče. Dok neke globalne korporacije nude plaćeni sabatikal svojim dugogodišnjim zaposlenicima kao nagradu za lojalnost, u Hrvatskoj je to još uvijek rijetkost.

Kod nas se sabatikal najčešće realizira kroz institut neplaćenog dopusta prema Zakonu o radu.

• Dogovor s poslodavcem: Poslodavac vam nije dužan odobriti neplaćeni dopust, to ovisi isključivo o dogovoru između vas dvoje. Ako ste vrijedan radnik kojeg žele zadržati, velike su šanse da će vam izaći u susret radije nego da vas zauvijek izgube.
• Plaća i doprinosi: Tijekom neplaćenog dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. To znači da ne primate plaću, a poslodavac vas odjavljuje s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (osim ako se drugačije ne dogovorite, što je rijetko). Zdravstveno osiguranje u tom periodu morate regulirati sami (najčešće preko supružnika ili vlastitom uplatom).

Kako se pripremiti za sabatikal?

Budući da računi ne idu na pauzu, odlazak na sabatikal zahtijeva ozbiljno planiranje:

1. Financijski jastuk: Izračunajte svoje fiksne mjesečne troškove i pomnožite ih s brojem mjeseci koje planirate provesti kod kuće. Tome dodajte još barem 20 % za nepredviđene troškove. Bez ušteđevine (ili partnerove financijske podrške) neplaćeni sabatikal donijet će vam više stresa nego odmora.
2. Postavite namjeru: Što želite postići u tom periodu? Želite li samo spavati, šetati i kuhati u miru? Super. Želite li napisati knjigu? Odlično. Ali budite svjesni svoje namjere kako na kraju ne biste imali osjećaj da ste potratili to dragocjeno vrijeme.
3. Pobijedite osjećaj krivnje: Za žene, a posebno majke, zaustavljanje karijere (čak i privremeno) često donosi osjećaj krivnje. “Što će reći kolege?”, “Što ako me netko zamijeni?”. Zapamtite: briga o vlastitom mentalnom zdravlju nije luksuz, to je nužnost.

Sabatikal nije bijeg od stvarnosti, već hrabar korak unatrag kako bismo mogli uhvatiti bolji zalet za dalje. Život je predug da bismo ga proveli u kroničnom umoru.

1. Sabatikal je, prema izvoru Wikipediji, (lat.sabbaticus, od grč. σαββατικός – sabbatikos, heb.: shabbat – שבת = prestanak) odmor od posla, ili pauza, često u trajanju od dva mjeseca do godinu dana. Koncept odmora ima izvor u shmita, što je opisano u nekoliko mjesta u Bibliji. Naprimjer, postoji zapovijed da se odustane od rada na poljima tokom sedme godine. Strogo govoreći, to znači odmor će trajati godinu dana. U međunarodnoj kademskoj zajednici, termin se široko upotrebljava za jednogodišnje (obično) plaćeno odsustvo iz matične institucije i zemlje u cilju razmjene, širenja i sticanja profesionalnih znanja i vještina. U Bosni i Hercegovini je posvojenica i kao termin i kao praksa, već nekoliko decenija, iako to pravo pretežno koriste gostujući članovi akademske zajednice. ↩︎