Foto: stefamerpik / Freepik
Upala dojke, poznata i kao mastitis, najčešće se povezuje sa ženama koje doje, no može se pojaviti i kod onih koje nisu u laktaciji. Ovaj oblik mastitisa, poznat kao ne-laktacijski mastitis, može biti vrlo bolan i neugodan te često izaziva zabrinutost. Upala dojke kod žena koje ne doje jednako je bolna i teška, no što je uzrokuje?
Što je ne-laktacijski mastitis?
Ne-laktacijski mastitis je upala dojke kod žena koje ne doje. Iako je rjeđa pojava u usporedbi s laktacijskim mastitisom, može izazvati ozbiljne tegobe. Mastitis može biti akutan (kratkotrajan i nagao) ili kroničan (dugotrajan i uporan).
Uzroci upale dojke kod žena koje ne doje
Postoji nekoliko mogućih uzroka ne-laktacijskog mastitisa, uključujući:
- Infekcije: Bakterije poput Staphylococcus aureus mogu prodrijeti kroz oštećenu kožu ili bradavice te uzrokovati infekciju u tkivu dojke.
- Ciste i apscesi: U dojci se mogu razviti ciste koje se mogu inficirati, što dovodi do upale i boli.
- Hormonalne promjene: Hormonalne promjene, osobito tijekom perimenopauze i menopauze, mogu izazvati promjene u tkivu dojke koje povećavaju rizik od upale.
- Ozljede: Trauma ili udarac u dojku može izazvati iritaciju ili unutarnje krvarenje, što može dovesti do upale.
Simptomi
Simptomi ne-laktacijskog mastitisa mogu varirati, no najčešći znakovi uključuju:
- Bol u dojci
- Oteklina i crvenilo
- Povišena temperatura kože na zahvaćenom području
- Osjećaj topline u dojci
- Opći umor i malaksalost
- Ponekad prisutnost apscesa ili gnoja
U nekim slučajevima može se pojaviti iscjedak iz bradavice, što je još jedan signal koji ne treba zanemariti.
Tko je u riziku?
Iako bilo koja žena može razviti ne-laktacijski mastitis, neki faktori povećavaju rizik:
- Pušenje: Pušenje povećava rizik od infekcija dojke.
- Povijest mastitisa: Žene koje su ranije imale mastitis podložnije su ponovnoj pojavi.
- Prekomjerna tjelesna težina: Povećan rizik postoji kod žena s viškom kilograma.
- Problemi s imunološkim sustavom: Osobe s oslabljenim imunitetom sklonije su razvoju infekcija.
Dijagnoza
Dijagnoza mastitisa kod žena koje ne doje obično se postavlja na temelju pregleda i medicinske anamneze. Liječnik će pregledati dojke i tražiti znakove upale, otekline ili infekcije. U nekim slučajevima mogu biti potrebni dodatni dijagnostički postupci, poput ultrazvuka ili mamografije, kako bi se isključile ozbiljnije bolesti, poput raka dojke, koji može imati slične simptome.
Liječenje
Liječenje ne-laktacijskog mastitisa ovisi o uzroku, ali najčešće metode uključuju:
- Antibiotici: Ako je mastitis uzrokovan bakterijskom infekcijom, liječnik će propisati antibiotike. Važno je dovršiti cijelu terapiju kako bi se infekcija potpuno izliječila.
- Analgetici i protuupalni lijekovi: Lijekovi poput ibuprofena ili paracetamola mogu pomoći u ublažavanju boli i smanjenju upale.
- Topli oblozi: Primjena toplih obloga na zahvaćeno područje može olakšati simptome i smanjiti oticanje.
- Drenaža apscesa: Ako je prisutan apsces, liječnik može preporučiti ispuštanje gnoja kako bi se ubrzao oporavak.
- Praćenje simptoma: U slučaju kroničnog mastitisa, redoviti pregledi i praćenje simptoma su ključni.
Trebate li se zabrinuti?
Ako primijetite bilo koji od simptoma mastitisa, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć. Neliječeni mastitis može dovesti do komplikacija, poput apscesa ili sistemske infekcije. Također, ako primijetite neobične promjene na dojci, poput kvržica ili neobičnog iscjetka iz bradavice, potrebno je odmah se obratiti liječniku za daljnju dijagnostiku.
Iako se mastitis najčešće povezuje sa ženama koje doje, ne-laktacijski mastitis može se pojaviti i kod žena koje nisu u laktaciji. Prepoznavanje simptoma i pravovremeno liječenje ključno je za sprečavanje komplikacija. Ako primijetite bilo kakve simptome upale dojke, važno je konzultirati se s liječnikom kako biste dobili odgovarajući tretman. Redoviti samopregledi dojki i praćenje eventualnih promjena mogu pomoći u ranom otkrivanju ne samo mastitisa, već i drugih potencijalnih zdravstvenih problema.