Bebe Djeca Stručnjaci savjetuju

Poticanje razvoja fine i grube motorike od najmlađe dobi

poticanje fine motorike

Foto: Freepik

21. stoljeće donijelo je mnoge izazove koji utječu na naše tjelesno i mentalno zdravlje, osobito na zdravlje najmlađih. Dječja potreba za kretanjem i igrom sve se više smanjuje, a njihovo mjesto i vrijeme već od najranije dobi zauzimaju tableti i mobiteli. Brojna istraživanja istaknula su važnost svakodnevne tjelesne aktivnosti od najmlađe dobi jer je vježbanje izvor radosti, smijeha i opuštenosti, te potiče motorički rast i razvoj djeteta.

Dječji motorički razvoj omogućuje sve veću sposobnost korištenja vlastitog tijela i manipulaciju različitim predmetima. Razvoj grube motorike je od velike važnosti u razvoju djeteta, zatim i razvoj fine motorike, a te obje vještine djetetu pomažu u svakodnevnim životnim aktivnostima i izazovima. Stoga možemo reći da svakodnevne životne aktivnosti jednako ovise o gruboj i finoj motorici. Grubu i finu motoriku dijete vježba na različite načine – u svakodnevnim aktivnostima, u igri i tjelovježbi prilagođenoj razvojnim sposobnostima djeteta.

Ove aktivnosti često od roditelja zahtijevaju razumijevanje važnosti djetetovog izvršavanja zadataka, veliku strpljivost i podršku. Naravno da roditelj treba pomoći djetetu ako dijete određeni zadatak ne može samo napraviti (i to dijete frustrira), ali ne treba roditelj raditi umjesto djeteta jer upravo obavljanje ovakvih aktivnosti, osim motoričkog razvoja, razvija djetetovu samostalnost i vjeru u sebe. Pod grubom motorikom podrazumijevamo veće pokrete, tj. sposobnost izvođenja pokreta ruku, nogu ili tijela s određenom kontrolom. Aktivnosti za poticanje razvoja grube motorike su različite vrste igara na otvorenom, igre loptom (bacanje i hvatanje), skakanje, plesanje, plivanje, trčanje, sjedenje, penjanje, guranje, povlačenje, vožnja bicikla ili romobila.

U ranijoj dječjoj dobi roditelje ne treba brinuti što djetetovo trčanje nije elastično, jer dijete trči cijelim stopalom, a odraz od tla je vidljiv tek kod šestogodišnjeg djeteta. Prema Neljak (2009), djeca mlađe dobne skupine prosječno trče oko 10 sekundi, srednje skupine do 20 sekundi, a starije do 30 sekundi. Uz vještinu grube motorike, dijete razvija i finu motoriku. Fina motorika je sposobnost pravljenja preciznih sitnih pokreta rukom uz zadržavanje dobre koordinacije između prstiju i oka, te se u njezinoj vještini podrazumijevaju (osim malih mišića ruku, stopala, prstiju) i mišići usana i jezika. Fina se motorika vježba kroz svakodnevne životne i praktične aktivnosti, primjerice: jedenje, pranje zubi, oblačenje i svlačenje odjeće, otkopčavanje i zakopčavanje gumbića i patentnog zatvarača, obuvanje i skidanje obuće, vezanje vezica, češljanje…

Djeci je uvijek zanimljiva aktivnost (koja razvija finu motoriku kroz usavršavanje koordinacije oka i ruke) korištenje pribora za jelo, aktivnost koja se potepeno razvija od početnih nespretnih pokušaja do samostalnog hranjenja (Skok, 2022). Finu motoriku razvijaju i aktivnosti crtanja, rezanja škaricama, rezanja nožićem, lijepljenja, oblikovanja papira i različitih materijala (Juričić i sur., 2005).

U razvoju fine i grube motorike postoje razlike između djevojčica i dječaka. Prema Düger, Bumin, Uyanik, Aki i Kayihan (1999), bolju finu motoriku imaju djevojčice dok su dječaci spretniji u vještinama grube motorike (Rodrigues, Ribeiro, Barros, Lopes, Sousa, 2018). Gruba i fina motorika su međusobno povezane i brojne aktivnosti se odvijaju njihovim zajedničkim radom. Fina motorika definirana je preciznim, brzim i koordiniranim sitnim pokretima ručnog zgloba i prstiju. Taj je proces uvjet razvoja grafomotorike koja se odnosi na fine pokrete ruke i šake i koja je bitna pri polasku djeteta u školu, pri pravilnom držanju olovke i svladavanju vještine oblikovanja grafičkih znakova (slova i drugih pisanih znakova).

„Znanstvenici koji proučavaju razvoj dječjeg živčanog sustava, a posebice razvoj govora, otkrili su veliko stimulativno značenje funkcije ruke. Filozofi su dokazali da razina razvijenosti dječjeg govora izravno govori o stupnju formiranosti finih pokreta prstiju ruku“ (Herljević i Posokhova, 2007., 115.). Zbog toga često možemo primijetiti da dijete plazi jezik pri crtanju ili pisanju ili da jako gestikulira dok nešto prepričava. „Zanimljivo je da se dijelovi središnjeg živčanog sustava, odnosno moždane stanice koje su zadužene za govor, nalaze na istome mjestu kao i zrcalni neuroni odgovorni za sustav upravljanja pokretom“ (Velički i Katančić, 2011., 21.). Stoga poticanjem fine motorike aktivnostima koje uključuju prstiće, potičemo i susjedne dijelove (živčanog sustava) koji upravljaju govorom i tada se bolje ostvaruje djetetov govorni, intelektualni i emocionalni razvoj.

Suprotno tome, ako razvoj fine motorike ne odgovara dobi, onda zaostaje i razvoj govora djeteta (Herljević i Posokhova, 2007). Također, dijete koje je fizički aktivnije ima bogatije iskustvo koje želi verbalno izraziti i opisati, pa ima i bogatiji rječnik pojmovima kojima će to izraziti. U svakodnevnom životu je djetetu potrebno omogućiti samostalno izvršavanje zadataka, no roditelji za to često nemaju vremena i strpljenja. Djetetu je potrebno vrijeme za uvježbavanje i izvođenje svakodnevnih životnih i praktičnih aktivnosti koje mi odrasli radimo brzo i s lakoćom. Djeca koja su spretnija u savladavanju motoričkih aktivnosti bolje podnose neuspjeh, imaju više samopouzdanja i lakše komuniciraju s okolinom. A upravo sretno, zadovoljno i uspješno dijete u budućnosti i želimo.

Potaknite grubu motoriku

Gruba se motorika može vrlo učinkovito potaknuti kroz igru, kao što su ples uz glazbu, provlačenje, prebacivanje predmeta iz jedne posude u drugu, vrtnja obruča, skakanje na jednoj nozi, kretanje oponašanjem životinja, trčanje, bacanje i hvatanje lopte, skakanje na trampolinu. Vježbe za razvoj fine motorike uključuju upotrebu svakodnevnih predmeta i materijala, pri čemu djetetu treba postepeno davati sve sitnije predmete ili pomagala poput žlice (npr. da bi se hranilo ili za prenošenje sitnih premeta) i pincete (za premještanje sitnih predmeta s jednog mjesta na drugo).


Literatura:

Düger, T., Bumin, G., Uyanik, M., Aki, E. & Kayihan, H. (1999). The assessment of Bruininks-Oseretsky test of motor proficiency in children. Pediatric rehabilitation, 3 (3), 125–131.

Herljević, I. i Posokhova, I. (2007). Govor, ritam, pokret. Lekenik: Ostvarenje d.o.o. Juričić, D. i suradnici (2005). Velika enciklopedija malih aktivnosti. Zagreb: Školska knjiga.

Neljak, B. (2009). Kineziološka metodika u predškolskom odgoju. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Posokhova, I. (2011). Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece. Zagreb: Ostvarenje d.o.o.

Prijedlozi aktivnosti za razvoj grube motorike:
https://vrtic-cetiririjeke.hr/media/attachments/2021/11/16/prijedlozi-aktivnosti-za-razvoj- grube-motorike.pdf

Rodrigues, P., Ribeiro, M., Barros R., Lopes, S. & Sousa, A. (2018). Performance on the movement assessment battery for children: a systematic review about gender differences. Revista Internacional de Ciencias del Deporte, 15(55), 72-87.

Skok, A. (2022). Aktivnosti za razvijanje fine motorike u predškolskom razdoblju.

Varaždinski učitelj: digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje, 5 (10), 508-515. Velički, V., Katarinčić, I. (2011). Stihovi u pokretu. Zagreb: Alfa d.d.