Zašto beba štuca?
Do štucavice dolazi kada se mišić koji nam pomaže disati odnosno dijafragma iznenada jako zgrči. Na iznenadno štucanje kod bebe može utjecati i prevelika količina hrana, gutanje previše zraka ili prebrzo hranjenje.
Općenito, štucavica više smeta roditeljima nego samoj bebi. Ako štucavica traje dulje i ometa hranjenje, neke bebe će početi negodovati. No u većini slučajeva kako beba postaje starija tako će napadi štucavice biti rjeđi. Neke bebe koje pate od pedijatrijskog gastroezofagealnog refluksa pri čemu se vraća želučani sadržaja u jednjak mogu biti sklone štucanju. Štucanje ili gušenje: što se događa?
Kako pomoći?
Štucavica je nešto Sasvim normalno i ako se javlja samostalno nije alarm za uzbunu. Želite li pomoći svome zlatu i zaustaviti štucanje pokušajte isprobati naše savjete:
- Stavite bebu u svoje krilo te ju tješite i masirajte po leđima dok štucanje ne prođe. Mamin topao zagrljaj sigurno će opustiti mišiće i zaustaviti štucanje.
- Počne li beba štucati prilikom hranjenja napraviti pauzu i pričekajte da se podrigne prije nego nastaviti dalje. Uzimajući pauzu od hranjenja do podrigivanja beba može smanjiti količinu zraka u trbuhu. To može spriječiti štucanje.
- Koristite dudu varalicu – može pomoći da se opusti dijafragma i zaustavi štucanje.
- Stavite bebu na prsa ili joj dajte malo tekućine
Koji god tehniku isprobali ne očekujte instant rezultate jer da bi štucavica prošla treba vremena.
Štucanje i gušenje kod beba mogu izgledati slično, ali postoje jasne razlike koje roditelji trebaju prepoznati kako bi ispravno reagirali.
Štucanje je obično bezopasno i često kod beba. Pojavljuje se kada dijafragma, mišić ispod pluća, doživi nenadane kontrakcije, što rezultira zvukom štucanja. Štucanje obično ne uzrokuje nelagodu kod bebe i samo po sebi nestaje nakon nekoliko minuta. Bebe često štucaju nakon hranjenja, kada progutaju zrak ili se prejedu. U većini slučajeva nije potrebno nikakvo liječenje, iako se može pokušati nježno masirati bebin trbuh ili držati bebu uspravno kako bi se smanjio pritisak na dijafragmu.
Gušenje, s druge strane, predstavlja ozbiljan problem. Može se dogoditi ako se hrana, tekućina ili mali predmet zaglavi u bebinom dišnom putu, što otežava disanje. Znakovi gušenja uključuju otežano disanje, plakanje bez zvuka, plavkasti ten, ili bebu koja se trza i hvata za grlo. U tom slučaju, hitno treba poduzeti mjere poput tapkanja po leđima i, ako je potrebno, pozvati hitnu pomoć.
Roditelji bi trebali biti svjesni tih razlika i u slučaju sumnje ili zabrinutosti uvijek konzultirati pedijatra kako bi osigurali sigurnost djeteta.
