Foto: Freepik
Ako ste primijetili da vaše dijete grize, bilo vas, drugu djecu ili čak predmete, ne brinite – ovo je česta razvojna faza kod male djece. Iako može biti frustrirajuće, važno je razumjeti razloge iza takvog ponašanja i naučiti kako pravilno reagirati kako biste ga usmjerili prema boljem izražavanju emocija.
Zašto grizu?
Mala djeca grizu iz više razloga. U ranoj dobi, griženje može biti način istraživanja svijeta, osobito ako su još u fazi stavljanja predmeta u usta. Kada im rastu zubići, mogu posegnuti za griženjem kako bi ublažili nelagodu. Ponekad je griženje način izražavanja frustracije jer još nemaju dovoljno razvijen govor da bi riječima rekli što žele ili kako se osjećaju. Neka djeca grizu jer žele privući pažnju, a neka jednostavno imitiraju ono što su vidjela kod druge djece.
Važno je znati kako pravilno reagirati kada se to dogodi. Prvi korak je ostati smiren i odlučno, ali mirno, reći djetetu da griženje nije prihvatljivo ponašanje. Možete reći nešto poput: “Ne smijemo gristi, to boli.” Dijete mora razumjeti da postoji granica, ali bez osjećaja straha ili srama. Ako je griženje rezultat frustracije, pomozite mu da izrazi svoje emocije riječima, primjerice: “Vidim da si ljut, ali možemo reći ‘Ne sviđa mi se’ umjesto da grizemo.”
Nipošto nemojte vraćati ugrizom ili koristiti fizičku kaznu, jer to šalje pogrešnu poruku. Također, ako dijete grize kako bi privuklo pažnju, pokušajte ne pridavati previše pažnje tom ponašanju nakon što mu kratko objasnite zašto to nije u redu. Umjesto toga, preusmjerite ga na neku drugu aktivnost.
Može li se spriječiti?
Prevencija također može igrati veliku ulogu. Ako primijetite da dijete često grize kada je umorno, gladno ili preopterećeno emocijama, pokušajte mu pomoći da prepozna te osjećaje prije nego što dođe do griženja. Pružite mu dovoljno prilika za fizičku aktivnost i igru kako bi ispraznilo višak energije. Ako sumnjate da griženje dolazi zbog rasta zubića, ponudite mu glodalicu ili hladnu krpicu koja može pomoći smiriti desni.
Važno je zapamtiti da je griženje faza koju većina djece preraste do treće godine, osobito uz dosljedno i smireno usmjeravanje prema boljem načinu izražavanja osjećaja. Ako se ovo ponašanje nastavi i nakon treće godine ili ako primijetite da postaje sve češće i intenzivnije, korisno je posavjetovati se s pedijatrom ili stručnjakom za dječji razvoj.
Svako dijete prolazi kroz različite faze razvoja, a vaša podrška, strpljenje i razumijevanje pomoći će mu da nauči bolje načine komunikacije i izražavanja svojih emocija.
