Roditelji često s ponosom pričaju o prvim uvojcima svoje bebe, no isto tako mnogi se pitaju zašto njihovo dijete i u drugoj ili trećoj godini još uvijek ima vrlo kratku ili rijetku kosu. Iako usporedbe s vršnjacima znaju izazvati zabrinutost, važno je znati da je sporiji rast kose u djece uglavnom potpuno normalna pojava.
Rast kose prvenstveno ovisi o genetici. Ako su mama ili tata u djetinjstvu imali tanku kosu ili su im kasnije počeli rasti gušći pramenovi, velika je vjerojatnost da će i dijete imati sličan ritam. Kod neke djece kosa počinje naglo rasti tek nakon treće godine, pa se strpljenje često pokaže najboljim “lijekom”.
Drugi važan faktor je tempo razvoja. Svako dijete raste svojim ritmom – dok jedno rano prohoda, drugo kasnije progovori, a isto tako kod nekih djeca kosa ranije postane bujna, dok se kod drugih to dogodi sporije.
Na rast kose mogu utjecati i prehrana i opće zdravlje. Kosa je građena od proteina, pa je važno da dijete u prehrani dobiva dovoljno bjelančevina, željeza, cinka i vitamina poput biotina ili vitamina D. Djeca koja jedu raznovrsnu hranu – voće, povrće, žitarice, meso, ribu i mliječne proizvode – obično imaju dobar temelj za zdrav rast kose.
Postoje i privremeni razlozi sporijeg rasta. Primjerice, mnoge bebe izgube kosu nekoliko mjeseci nakon rođenja zbog promjene hormona, a nova kosa koja izraste može biti drugačije boje ili teksture. To je sasvim normalan proces i ne zahtijeva posebne tretmane.
Rijetko, spor rast kose može biti povezan s nekim zdravstvenim stanjima, primjerice s problemima sa štitnjačom ili nedostatkom određenih nutrijenata. Ako primijetite da dijete, osim sporog rasta kose, ima i druge simptome poput umora, slabog apetita ili promjena na koži i noktima, tada je dobro posavjetovati se s pedijatrom.
U većini slučajeva, spora kosa kod djece je samo stvar genetike i prirodnog ritma razvoja. Strpljenje, zdrava prehrana i nježna njega dovoljni su saveznici da se s vremenom pojave čuperci koje ćete s veseljem vezati u repić ili oblikovati u frizuru.
