TrudniceVitamini

Vitamini su organski spojevi koji našem tijelu trebaju kako bi pretvorili hranu u energiju te kako bi se borili protiv bolesti. Potrebni su u vrlo malim količinama, zbog čega ih nazivamo mikronutrijentima.
8 mjeseci prije

Većina vitamina mora biti unešena u organizam hranom jer ih tijelo ne može samo proizvesti. Možemo ih podijeli u dvije glavne skupine. Prvu grupu čine vitamini topljivi u mastima koji se mogu pohraniti u masnim tkivima ljudskog tijela i jetri. U ovu skupinu ubrajamo A, D, E i K vitamine. Preporučena dnevna doza vitamina topljivih u mastima ne smije se prekoračiti, jer budući da se skladište u tijelu mogu biti toksični. U drugu skupinu ubrajamo vitamine topljive u vodi. Tijelo ih koristi odmah, a višak se može izlučiti urinom. Moraju se unositi svakodnevno jer se ne skladište dobro u tijelu. Vitamini topljivi u vodi su vitamin C i svi vitamini B kompleksa.

Vitamin A

Vitamin A je ključan za razvoj i održavanje zdravog vida. Jedan od prvih simptoma nedostatka vitamina A je noćna sljepoća. Vitamin A zaslužan je i za zdravu kožu te održavanje cjelovite membrane stanica. Koristi se u razvoju zubi, kostiju, reproduktivnom sustavu, regulaciji imunološkog sustava i doprinosi proizvodnji bijelih krvnih stanica. Višak vitamina može biti toksičan i uzrokovati probleme s jetrom i nepravilnosti u fetalnom rastu i razvoju. Vitamin A sadržan je u voću i povrću jarkih boja – mrkva, kantarion, dinja, slatki krumpir, špinat. Može se dobiti i iz životinjskih izvora, primjerice iz jetre i punomasnog mlijeka. Tijelo bolje apsorbira vitamin A iz životinjskih izvora.

Vitamin B

Postoji osam različitih vitamina B, poznatih kao vitamina B kompleksa. To su: B1 (tiamin), B2 (riboavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B7 (biotin), B9 (folna kiselina) i B12 (cijanokobalamin).

Vitamin B1 (tiamin) pomaže mišićima i živčanom sustavu u radu i metabolizmu ugljikohidrata.Tiamin je jedan od prvih tvari koja je prepoznata kao vitamin. Nedostatak tiamina primjetan je kod alkoholičara jer alkohol ometa njegovu apsorpciju u crijevima. Nedostatak ovog vitamina uzrokuje beri-beri. To je bolest česta u zemljama u razvoju gdje je neuhranjenost uobičajena. Izvor vitamina B1 su govedina, pivski kvasac, mahunarke, mlijeko, orašasti plodovi, zob, cjelovite žitarice i naranče. Rafinirana riža se ponekad obogaćuje tiaminom, ali količina je manja od one prije samog postupka.

Vitamin B2 (riboavin) pomaže u razgradnji ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Namirnice koje ga sadrže su mlijeko, jaja, meso, jetra, šparoge i brokula.

Vitamin B3 (niacin) potreban je za metaboliziranje hrane te održavanje živčanog sustava, kože i gastrointestinalnog trakta zdravima. Ponekad se propisuje za snižavanje kolesterola u krvi.

Vitamin B5 (pantotenska kiselina) uključen je u metabolizam bjelančevina, ugljikohidrata i masti, ali i u sintezu hormona i kolesterola. Nalazi se u mesu, ribi, povrću, jajima i mlijeku pa je nedostatak vitamina B5 u organizmu vrlo rijedak.

Vitamin B6 (piridoksin i drugi oblici) pomaže u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, razgrađuje bjelančevine i podržava imunološki i živčani sustav. Piridoksin se nalazi u velikom broju namirnica, primjerice pečenom krumpiru s kožom, piletini, zobenim pahuljicama, bananama. Kao i kod vitamina B6, nije uobičajen nedostatak ovog vitamina, a izuzetak su alkoholičari. Za vitamin B6 se vjeruje da ublažava predmenstrualni sindrom, ali istraživanja dosad to nisu potvrdila. Predoziranje vitaminom B6 može biti toksično.

Vitamin B7 poznat je pod nazivom biotin i vitamin H. Njegova je uloga omogućavanje pravilnog rada određenih enzima. Nedostatak biotina u organizmu je rijedak, jer ga sadrže sve stanice, a sadržan je u jajima, jetri, žitaricama, kvascu i kikirikiju.

Vitamin B9 (folat ili sintetski oblik folna kiselina) pomaže u proizvodnji i održavanju novih stanica u tijelu, a također je potreban za stvaranje DNA i RNA. Ključan je za sprječavanje anemije budući da pomaže u stvaranju hemoglobina. Niska razina vitamina B9 tijekom rane trudnoće povećava rizik od oštećenja neuralne cijevi fetusa. U slučaju neplaniranih trudnoća, preporučuje se trudnicama starijima od 13 godina u ranoj fazi trudnoće uzimanje 400 mikrograma folata dnevno. Jetra, špinat, grah, šparoge i cjelovite žitarice izvor su folata. Prevelike doze folne kiseline nisu dozvoljene jer mogu uzrokovati napadaje, a apsorpcija cinka se može poremetiti.

Vitamin B12 (cijanokobalamin ili kobalamin) sudjeluje u procesu razgradnje ugljikohidrata, masti i proteina, štiti mijelinski omotač oko živčanih stanica, održava zdravima crvene krvne stanice i formira DNA. Vitamin B12 uglavnom je sadržan u namirnicama životinjskog podrijetla: jetra, meso, žumanjci, mlijeko.

Vitamin C

Vitamin C (askorbinska kiselina) pomaže u zaštiti vitamina A i E i omogućava oksidaciju masnih kiselina. Značajan je za proizvodnju kolagena koji je najzastupljeniji od vlakana u vezivnom tkivu pa tako daje tijelu oblik, organima podršku i stvara vezivno tkivo kože, zubi, kostiju, tetiva i ligamenata. Kolagen je prirodno prisutan u hrskavici i vezivnim tkivima organa kao što su jetra i slezena te između slojeva mišićnih stanica i stanica živčanog sustava. Svakom obradom namirnica (primjerice kuhanjem) vitamin C se gubi, odnosno smanjuje se njegova količina. Vitamin C nalazi se u zelenoj paprici, agrumima, jagodama, rajčicama, lisnatom povrću, papaji, bobicama i kiviju.

Vitamin D

Vitamin D (kalciferol) ima važnu ulogu u održavanju kalcija i fosfora u krvi i pospješuje apsorpciju kalcija u tijela kako bi mogao tvoriti jake zube i kosti. Ima ga u žumanjku, obogaćenom mlijeku, ribi i ulju riblje jetre. Kad je koža izložena UVB zrakama, potiče se stvaranje vitamina D3.

Manjak vitamina D uzrokuje kod djece rahitis i osteomalaciju kod odraslih. Za obje bolesti karakteristično je slabljenje kostiju. Manjak se može pojaviti ako unos namirnica bogatim vitaminom D nije dovoljan i ako je izloženost suncu ograničena. Naši bubrezi vitamin D pretvaraju u njegov aktivan oblik koji organizam može iskoristiti. U slučaju poteškoća u radu bubrega, ta će njegova funkcija s godinama biti sve slabija. Upalne bolesti tankog crijeva također mogu prouzrokovati nedostatak vitamina D u organizmu.

Na to koliko će tijelo proizvesti vitamina D utječe i količina UVB zraka koja se apsorbira iz sunca. Pretilost ne utječe na sposobnost kože da sintetizira vitamin D, ali slojevi masti mijenjaju količinu vitamina D koji se oslobađa u krvotok.

Vitamin E

Vitamin E postoji u osam različitih oblika, ali onaj koji je najaktivniji u našem tijelu zove se alfa-tokoferol. Pomaže u zaštiti vitamina A u našim tijelima i očuvanju stanica od djelovanja štetnih slobodnih radikala. Vitamin E dolazi iz izvora hrane kao što su pšenične klice, bademi, suncokretove sjemenke, suncektovo ulje, ulje šafranike i maslac od kikirikija. Manjak vitamina E vrlo je rijedak, a javlja se kod prijevremeno rođene djece i osoba koje nisu u stanju apsorbirati prehrambene masti. Za oboljele od cistične fibroze i Chronove bolesti vjerojatno je da će morati uzimati dodatke vitamina E kako bi osigurali odgovarajuće količine.

Vitamin K

Vitamin K ima ključnu ulogu u zgrušavanju krvi pa njegov nedostatak može prouzrokovati krvarenje, čak i kod najmanje ozljede. Vitamin K možemo pronaći u lisnatom zelenom povrću kao što su švicarska blitva i špinat te u namirnicama poput karfiola, govedine i jaja. Nedostatak ovog vitamina je rijedak jer se pohranjuje u jetri, ali je moguć kod osoba s nepravilnom apsorpcijom dijetalnih masti. To je moguće u slučaju dugoročnog uzimanja antibiotika ili dijetalnih masti. Uzimanje previše vitamina E može dovesti do nedostatka vitamina K. S druge strane, visoke razine vitamina K mogu povećati rizik od žutice.

 

 

Avatar

Mateja

Leave a Reply